Celijakija je složena bolest uzrokovana interakcijom različitih genetskih i egzogenih čimbenika.

Iako znanstvenici aktivno traže alternativne metode liječenja celijakije, jedina dostupna opcija i dalje je doživotna bezglutenska prehrana. Trajna bezglutenska prehrana ublažava simptome i omogućuje regeneraciju crijevne sluznice. Zbog toga se liječenje nakon dijagnoze celijakije često opisuje kao „promjena prehrane“ koja pacijentu omogućuje normalan život bez simptoma.

Celijakija i netolerancija na laktozu potpuno su odvojena stanja, ali mnogi ljudi imaju oba problema. Kao što ćemo vidjeti, može postojati uzročno-posljedična veza između celijakije i netolerancije na laktozu.

Celijakija je autoimuna bolest uzrokovana pogrešnim prepoznavanjem glutena – proteina u žitaricama poput pšenice, ječma i raži – kao stranog napadača od strane imunološkog sustava. Protutijela koja imunološki sustav proizvodi kako bi napala gluten također oštećuju sluznicu tankog crijeva, što utječe na sposobnost tijela da apsorbira hranjive tvari iz hrane.

Netolerancija na laktozu javlja se kada osoba ne proizvodi dovoljno ili uopće ne proizvodi enzim laktazu, koji omogućuje tijelu probavu laktoze – šećera u mlijeku. To uzrokuje nelagodu nakon konzumacije mlijeka ili mliječnih proizvoda.

Koja je poveznica? Osoba s celijakijom koja ne liječi stanje bezglutenskom prehranom vjerojatnije će razviti manjak laktaze i biti netolerantna na laktozu. To je zato što se laktaza proizvodi u sluznici tankog crijeva, dijela crijeva koji je oštećen kod osobe s neliječenom celijakijom. Ova dva stanja također mogu uzrokovati slične vanjske simptome poput proljeva, nadutosti i grčeva u trbuhu.

Preporučuju se kontrolni pregledi kako bi se spriječio nastanak nutritivnih nedostataka ili komplikacija te kako bi se provjerilo pridržavanje bezglutenske prehrane (što pokazuje koliko se osoba s celijakijom strogo drži bezglutenske dijete).