Svaka osoba pogođena sindromom iritabilnog crijeva (SIC) ima individualno izražene simptome. Postoje različiti pristupi liječenju SIC-a:

  • Prehrana
  • Psihoterapija
  • Vježbe opuštanja
  • Lijekovi
  • Probiotici
  • Tjelesna aktivnost

Ako imate simptome i sumnjate da određena hrana izaziva tegobe, prvo se obratite svom liječniku ili nutricionistu. Oni vam mogu dati opće smjernice za prehranu i životni stil. Vođenje dnevnika prehrane i simptoma može vam pomoći u prepoznavanju povezanosti između hrane i tegoba.

Opći savjeti za ublažavanje simptoma SIC-a

Osim određenih namirnica koje mogu izazvati simptome, postoje i opći savjeti i navike koje mogu pomoći u sprječavanju pojave simptoma, a ujedno su općenito dobre za zdravlje:

  • Redoviti obroci: Držite se redovitih vremena obroka, ne preskačite obroke i jedite opušteno.
  • Male porcije: Bolje je jesti više manjih obroka nego tri velika glavna obroka.
  • Alkohol i kofein: Konzumirajte umjereno.
  • Dovoljno tekućine: Pijte oko 1,5–2 l vode dnevno. Izbjegavajte gazirana i kofeinska pića jer mogu pogoršati simptome.
  • Izbjegavajte sorbitol: Sorbit i drugi poliol-slatkiši, često u gaziranim i bezšećernim proizvodima, mogu izazvati simptome SIC-a.
  • Umjeren unos masti: Masna hrana poput prženih jela, kobasica, vrhnja i slično treba se konzumirati umjereno.
  • Priprema hrane: Koristite što nježnije metode kuhanja, npr. kuhanje na pari, pirjanje ili kuhanje u foliji.
  • Tjelesna aktivnost: Čak i svakodnevna šetnja može ublažiti simptome. Aktivnost također pomaže smanjiti stres i anksioznost, koji mogu pogoršati SIC.
  • Dosljednost: Promjene u prehrani uvodite postupno i dajte crijevima vremena da se prilagode novim uvjetima.

Prehrambeni planovi kod sindroma iritabilnog crijeva

Ako se simptomi sindroma iritabilnog crijeva (SIC) ne ublaže prvom promjenom prehrane i životnog stila, mogu biti prikladni posebni prehrambeni planovi za SIC. Prije nego što temeljito promijenite prehranu, trebali biste se posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom.

Prehrana s niskim udjelom FODMAP-a

FODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, monosaharide i poliole, tj. kratkolančane ugljikohidrate poput fruktoze, laktoze i sorbitola.

Kod osoba sa SIC-om prehrana s niskim udjelom FODMAP-a može pomoći u prepoznavanju uzroka simptoma. Ako se FODMAP-ovi potpuno izostave iz prehrane, a potom postupno i pojedinačno ponovno uvedu, može se utvrditi koja hrana izaziva bol i nelagodu.

Hrana koja može izazvati simptome SIC-a

Namirnice koje treba izbjegavati kako bi se spriječili simptomi SIC-a su one koje poznato uzrokuju nadutost, npr. grah, mahunarke, cvjetača i klice. Također, jabuke, kruške i suho voće sadrže mnogo fruktoze i mogu izazvati simptome SIC-a.

Mlijeko i mliječni proizvodi također mogu biti okidači: više od polovice odrasle populacije ima netoleranciju na laktozu. To znači da ne proizvode dovoljno enzima laktaze koji razgrađuje laktozu. Laktoza se ne apsorbira u tankom crijevu, a u debelom crijevu dolazi do fermentacije i nadutosti, što izaziva simptome SIC-a.

Ostali mogući okidači uključuju pšenicu, luk, češnjak, gljive, med te zaslađivače poput sorbitola.

Hrana prikladna za osobe sa SIC-om

Meso, perad, jaja i riba pogodni su za osobe sa SIC-om. Isto vrijedi za kivije, ananas, mandarine, naranče i lubenicu, kao i za patlidžane, mrkvu, krastavce, kolerabu, lisnato povrće i krumpir. Ove namirnice spadaju u voće i povrće s niskim udjelom FODMAP-a. Pšenica, raž i ječam su žitarice s visokim udjelom FODMAP-a, a sadrže i gluten. Zob, proso, kukuruz, quinoa, heljda i lan se, s druge strane, dobro podnose kod SIC-a.

Bezglutenska prehrana

Bezglutenske namirnice mogu, ovisno o sastavu, također biti niskog FODMAP sadržaja i prikladne za osobe sa SIC-om. Budući da to nije slučaj kod svih bezglutenskih proizvoda, preporučujemo korištenje onih koji su istovremeno certificirani kao niskog FODMAP-a. Popis FODMAP-niskih certificiranih proizvoda tvrtke Schär možete pronaći ovdje.

Prehrana bogata ili siromašna vlaknima

Povećanje unosa vlakana također može biti korisno, ali ovu promjenu treba uvoditi postupno, uz povećan unos tekućine. Dobar izvor vlakana je, primjerice, zobena vlakna, koja pomažu povećati volumen stolice i doprinose normalnoj funkciji crijeva. Proizvodi poput pekarskih proizvoda sa zobenim vlaknima trebali bi sadržavati najmanje 6 g vlakana na 100 g proizvoda ili 3 g vlakana na 100 kcal.

Home

Schär
is worldwide

Europa

Istočna europa

SAD, Kanada i Južna Amerika

Azija, Afrika i druge zemlje

Međunarodno